COVID-19
Što je COVID-19?
COVID-19 bolest je uzrokovana virusom pod nazivom koronavirus 2 povezan s teškim akutnim respiratornim sindromom (SARS-CoV-2). SARS-CoV-2 novi je soj koronavirusa, koji nije bio utvrđen kod ljudi prije prosinca 2019.
Bolest COVID-19 počela je izbijati krajem 2019., a 11. ožujka 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila ju je pandemijom.
Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije utvrdio je 4. svibnja 2023. da COVID-19 više nije izvanredno stanje u području javnog zdravlja međunarodnih razmjera. Istaknuo je da, iako su razine imuniteta stanovništva sada više, a broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva je smanjen, i dalje postoje neizvjesnosti u pogledu virusa SARS-CoV-2.
Koji su simptomi bolesti COVID-19?
Glavni su simptomi bolesti COVID-19:
- vrućica
- kašalj
- opća slabost ili umor
- promjena ili gubitak osjeta okusa ili mirisa
- grlobolja
- glavobolja
- bol u mišićima
- proljev.
Težina bolesti uvelike se razlikuje od osobe do osobe.
Neke su osobe koje imaju COVID-19 asimptomatične. To znači da nemaju nikakve simptome.
U teškim slučajevima simptomi mogu uključivati
- otežano disanje ili nedostatak zraka
- smetenost
- bol u prsnom košu.
Osobama s teškim simptomima možda će biti potrebna specijalizirana medicinska skrb i potpora.
Bolesnikovo stanje može se brzo pogoršati, a ako do njega dođe, pogoršanje često nastupa tijekom drugog tjedna bolesti.
Nažalost, nekim osobama oboljelima od COVID-a 19 bit će potrebno bolničko liječenje. Neke od njih trebat će čak i intenzivnu skrb, ponekad i na dulje razdoblje.
Koje su komplikacije izazvane COVID-om 19?
Osobama u kojih se razviju teški respiratorni simptomi možda će biti potreban respirator (uređaj za mehaničku ventilaciju). Zbog toga, uz COVID-19, mogu biti podložnije drugim infekcijama, kao što je upala pluća.
Neke osobe oboljele od COVID-a 19 izložene su i većem riziku od komplikacija povezanih sa zgrušavanjem krvi, kao što su moždani ili srčani udar.
Vjerojatnost hospitalizacije veća je kod starijih osoba, osobito osoba starijih od 60 godina, te srčanih bolesnika.
Općenito gledajući, rizik od smrtnog ishoda bolesti COVID-19 je nizak, ali viši nego kod gripe. Rizik od smrtnog ishoda veći je u starijih osoba, kao i u osoba koje pate od kroničnih bolesti ili drugih zdravstvenih problema.
Što je stanje nakon bolesti COVID-19 ili dugi COVID?
Manji broj bolesnika može imati dugotrajne simptome koji su posljedica zaraze virusom SARS-CoV-2. To se naziva stanje nakon bolesti COVID-19 ili „dugi COVID”.
Dugi COVID može se razviti u bolesnika svih dobnih skupina, pa i u onih osoba koje su neposredno nakon zaraze imale tek blage simptome bolesti COVID-19.
Simptomi su sljedeći:
- gubitak osjeta mirisa ili okusa
- umor
- opća slabost
- nedostatak zraka
- kognitivno oštećenje.
Ne postoji test kojim se može dijagnosticirati dugi COVID, a simptomi mogu trajati tjednima, mjesecima ili dulje. Trenutačno ne postoji terapija za to stanje, međutim dokazi upućuju na to da je manje vjerojatno da će osobe cijepljene protiv bolesti COVID-19 prijaviti simptome dugog COVID-a.
Kako se COVID-19 širi?
Virus SARS-CoV-2 širi se s osobe na osobu, prije svega česticama koje zaražena osoba ispušta u zrak disanjem, osobito kada govori, pjeva, viče, kiše, kašlje itd. Te čestice mogu doprijeti do drugih ljudi u blizini (obično do dva metra udaljenosti) koji ih mogu udahnuti.
Prijenos sa zaražene na drugu osobu moguć je i dva dana prije nego što se kod zaražene osobe pojave ikakvi simptomi. Ako se ne poduzmu mjere za sprječavanje zaraze, jedna zaražena osoba u prosjeku će zaraziti do pet drugih ljudi.
Simptomi u zaražene osobe obično postaju vidljivi pet do šest dana nakon zaraze. Međutim, to razdoblje može trajati od jednog dana do dva tjedna.
Osim toga, veće čestice (kapljice) mogu pasti na površine koje dodiruju druge osobe. Time mogu prenijeti virus na ruke i zaraziti se dodirujući nos, usta ili oči. Međutim, taj put prijenosa mnogo je rjeđi od prijenosa s osobe na osobu.
Tko je izložen riziku od bolesti COVID-19?
Svi su izloženi riziku od bolesti COVID-19.
Međutim, neke su skupine stanovništva izložene većem riziku od razvoja teškog oblika bolesti. Te skupine obuhvaćaju osobe starije od 60 godina i trudnice, kao i osobe koje već imaju zdravstvene poteškoće kao što su:
- pretilost
- visoki krvni tlak
- dijabetes
- bolest srca
- kronične plućne i respiratorne bolesti
- stanja koja zahvaćaju živčani sustav
- oslabljen imunosni sustav.
Simptomi u odraslih obično su teži nego u djece, no djeca ipak mogu prenijeti virus na druge osobe, a neka od njih mogu razviti i teži oblik bolesti.
Zatvoreni prostori s mnogo ljudi pogoduju brzom širenju bolesti COVID-19; zatvori, centri za prihvat migranata i tvornice za preradu hrane neka su od mjesta na kojima su zabilježena veća izbijanja bolesti.
Kako se može spriječiti COVID-19?
Najučinkovitiji način sprječavanja bolesti COVID-19 je cijepljenje. Cijepljene osobe izložene su manjem riziku od razvijanja teškog oblika bolesti ili hospitalizacije. Zbog toga tijela za javno zdravstvo pozivaju sve osobe koje to mogu učiniti da se što prije u potpunosti cijepe protiv bolesti COVID-19. Pročitajte više o cjepivima protiv bolesti COVID-19.
Često pranje ruku sapunom i vodom ili uporaba otopina na bazi alkohola također doprinose sprječavanju prijenosa virusa s ruku u tijelo putem očiju, nosa ili usta. Više pojedinosti potražite u našoj infografici o nefarmaceutskim mjerama.
Cjepiva odobrena za primjenu u Europskoj uniji
Bimervax
Bimervax sadrži protein proizveden u laboratoriju koji se sastoji od dijela proteina šiljka virusa SARSCoV-2 iz varijanti alfa i beta.
VidPrevtyn Beta (Sanofi Pasteur)
Cjepivo VidPrevtyn Beta sadrži laboratorijski dobivenu verziju proteina prisutnog na površini virusa SARS-CoV-2 (proteina šiljka virusa koji je uzročnik bolesti COVID-19).
Valneva (Valneva)
Cjepivo sadrži cijele čestice izvornog soja virusa SARS-CoV-2 (virusa koji uzrokuje bolest COVID-19) koji je inaktiviran (umrtvljen) i ne može uzrokovati bolest.
Nuvaxovid (Novavax)
Nuvaxovid sadrži verziju proteina prisutnog na površini virusa SARS-CoV-2 (protein šiljka) koja je proizvedena u laboratoriju.
Jcovden (Janssen-Cilag)
Cjepivo Jcovden sastoji se od drugog virusa (iz porodice adenovirusa), koji je
modificiran na način da sadržava gen za stvaranje proteina prisutnog u virusu SARS-CoV-2.
Vaxzevria (AstraZeneca)
Cjepivo Vaxzevria proizvodi se od drugog virusa (iz porodice adenovirusa), koji je modificiran na način da sadrži gen za stvaranje proteina iz virusa SARS-CoV-2.
Spikevax (Moderna)
Spikevax sadrži molekulu koja se naziva glasnička RNK (mRNK) s uputama za proizvodnju proteina iz virusa SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19. Spikevax ne sadrži sam virus i ne može prouzročiti COVID-19. Cjepivo Spikevax dostupno je i u obliku dvaju prilagođenih cjepiva.
Comirnaty (BioNTech/Pfizer)
Comirnaty sadrži molekulu koja se naziva glasnička RNK (mRNK) s uputama za proizvodnju proteina iz virusa SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19. Cjepivo Comirnaty dostupno je i u obliku dvaju prilagođenih cjepiva.
Kako se COVID-19 liječi?
Lijekovi kojima se liječi COVID-19 i koji su izravno djeluju na virus postaju dostupni. Međutim, najčešće se koriste za sprječavanje težih oblika bolesti u visokorizičnim skupinama.
Glavni oblik liječenja za većinu bolesnika s teškim oblikom bolesti je potporna skrb (npr. terapija kisikom te kontrola unosa i izlučivanja tekućine), koja je često vrlo učinkovita.
Najnovije informacije o načinima liječenja bolesti COVID 19 potražite na mrežnom mjestu Europske agencije za lijekove (EMA): Načini liječenja i cjepiva protiv COVID-a 19 ili na mrežnom mjestu Europske komisije: Liječenje bolesti COVID-19 (europa.eu)
Dodatne informacije
--------------------------------------------------------------------
Reference:
(1) Uvodne napomene glavnog direktora SZO-a na konferenciji za medije o bolesti COVID-19
Napomena: Informacije iznesene u ovom informativnom članku namijenjene su općem informiranju i ne bi se smjele upotrebljavati kao zamjena za pojedinačne stručne savjete i prosudbe zdravstvenih radnika.