COVID-19
Što je COVID-19?
COVID-19 bolest je uzrokovana virusom pod nazivom koronavirus 2 povezan s teškim akutnim respiratornim sindromom (SARS-CoV-2). SARS-CoV-2 novi je soj koronavirusa. On nije bio utvrđen kod ljudi prije prosinca 2019.
Postoje brojne različite vrste koronavirusa. Premda se najčešće životinje zaraze koronavirusima, pojedinim se vrstama mogu zaraziti i ljudi.
Dana 11. ožujka 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je bolest COVID-19, koja je počela izbijati krajem 2019., pandemijom.
Ovo je prva pandemija uzrokovana koronavirusom.
Koji su simptomi bolesti COVID-19?
Glavni simptomi bolesti COVID-19:
- vrućica
- kašalj
- opća slabost ili umor
- promjena ili gubitak okusa ili mirisa
- grlobolja
- glavobolja
- bol u mišićima
- proljev.
Težina bolesti uvelike se razlikuje od osobe do osobe.
Neke su osobe koje imaju bolest COVID-19 asimptomatične. To znači da nemaju nikakve simptome.
U teškim slučajevima simptomi mogu uključivati
- napor pri disanju ili otežano disanje
- smetenost
- bol u prsima.
Osobama s teškim simptomima možda će biti potrebna specijalizirana liječnička skrb i potpora.
Stanje bolesnika može se naglo pogoršati, a pogoršanje se obično javlja u drugom tjednu bolesti.
Nažalost, nekim osobama oboljelima od bolesti COVID-19 bit će potrebno bolničko liječenje. Neke od tih osoba trebat će čak intenzivnu skrb, ponekad i na dulje razdoblje.
Koje su komplikacije izazvane bolešću COVID-19?
Osobama koje razviju teške respiratorne simptome možda će biti potreban respirator (uređaj za mehaničku ventilaciju). Zbog toga, uz bolest COVID-19, te osobe mogu biti podložnije drugim infekcijama, kao što je upala pluća.
Neke osobe oboljele od bolesti COVID-19 izložene su i većem riziku od komplikacija povezanih sa zgrušavanjem krvi, kao što su moždani ili srčani udar.
Osim toga, bolesnici ponekad mogu razviti simptome povezane sa živčanim sustavom. Ti simptomi mogu uključivati privremene promjene osobnosti ili promjene u razinama pozornosti.
Vjerojatnost hospitalizacije veća je za starije osobe, osobito osobe starije od 60 godina, te osobe s već postojećim bolestima.
Općenito, rizik od smrtnog ishoda uzrokovanog bolešću COVID-19 je nizak, ali je viši nego kod gripe. Rizik od smrtnog ishoda viši je u starijih osoba, kao i u osoba koje pate od kroničnih ili drugih bolesti.
Što je bolest post-COVID ili dugotrajni COVID?
Manji broj bolesnika možda će razviti dugotrajne posljedice infekcije virusom SARS-CoV-2. Ta se bolest naziva bolest post-COVID-19 ili dugotrajni COVID-19.
Post-COVID-19 zahvaća bolesnike svih dobnih skupina, uključujući osobe koje su, kada su se zarazile, imale blage simptome bolesti COVID-19.
Simptomi su sljedeći:
- gubitak njuha ili okusa
- umor
- opća slabost
- nedostatak zraka
- kognitivni poremećaji
Ne postoji test kojim se može dijagnosticirati poremećaj koji se javlja nakon bolesti COVID-19 (tzv. „post-COVID”), a simptomi mogu trajati tjednima, mjesecima ili dulje. Trenutačno nema liječenja za to stanje, no dokazi upućuju na to da pojedinci cijepljeni protiv bolesti COVID-19 rjeđe prijavljuju simptome sindroma post-COVID-19.
Kako se COVID-19 širi?
Virus SARS-CoV-2 širi se s osobe na osobu prvenstveno putem sitnih čestica koje zaražena osoba ispušta u zrak disanjem, aosobito kada govori, pjeva, viče, kiše, kašlje itd. Te čestice mogu doprijeti do osoba u njezinoj blizini (najčešće na udaljenosti do dva metra), koje ih mogu udahnuti.
Veće čestice (kapljice) također mogu pasti na površine koje dodiruju druge osobe. Te osobe tada mogu rukama doći u dodir s virusom i zaraziti se kada dodiruju nos, usta ili oči. Virus može preživjeti nekoliko sati na površinama kao što su bakar ili karton, a nekoliko dana na površinama od plastike i nehrđajućeg čelika.
Prijenos s jedne zaražene osobe na drugu može započeti dva dana prije nego što se kod zaražene osobe uopće jave simptomi. Ako se ne poduzmu mjere za sprječavanje zaraze, jedna zaražena osoba u prosjeku će zaraziti do pet drugih ljudi.
Zaražena osoba najčešće razvija simptome pet do šest dana nakon što se zarazi. Međutim, to razdoblje može trajati između jednog dana i dva tjedna.
Tko je izložen riziku od COVID-a 19?
Svi su izloženi riziku od bolesti COVID-19.
Međutim, neke su skupine stanovništva izložene većem riziku od razvoja teškog oblika bolesti. Te skupine obuhvaćaju osobe starije od 60 godina i trudnice, kao i osobe koje već imaju zdravstvene poteškoće kao što su:
- pretilost
- visok krvni tlak
- dijabetes
- bolest srca
- kronične plućne i respiratorne bolesti
- stanja koja zahvaćaju živčani sustav
- oslabljen imunosni sustav.
Simptomi u odraslih obično su teži nego u djece, no djeca također prenose virus na druge osobe, a neka od njih mogu razviti teži oblik bolesti.
Unutarnji prostori s mnogo ljudi pogoduju brzom izbijanju bolesti COVID-19: zatvori, centri za prihvat migranata i tvornice za preradu hrane neka su od mjesta na kojima su zabilježena značajna izbijanja bolesti.
Moguće je da hladan ili vlažan zrak povećava rizik od prenošenja virusa među osobama.
Kako se može spriječiti COVID-19?
Najučinkovitiji način sprječavanja bolesti COVID-19 jest cijepljenje, zajedno s mjerama kao što su nošenje maski i držanje fizičke udaljenosti. Cijepljene osobe izložene su manjem riziku od razvijanja teškog oblika bolesti ili hospitalizacije. Zbog toga tijela za javno zdravstvo pozivaju sve osobe koje to mogu učiniti da se što prije u potpunosti cijepe protiv bolesti COVID-19. Pročitajte više o cjepivima protiv bolesti COVID-19.
Držanje fizičke udaljenosti od drugih osoba, dobra prozračenost zatvorenih prostora te nošenje maske mjere su koje doprinose zaustavljanju prijenosa virusa.
Često pranje ruku sapunom i vodom ili uporaba otopina na bazi alkohola također doprinose sprječavanju prijenosa virusa s ruku u tijelo putem očiju, nosa ili usta. Više informacija potražite u našoj infografici o nefarmaceutskim mjerama.
Kako se liječi bolest COVID-19?
Trenutačno postaju dostupni lijekovi kojima se liječi COVID-19 i koji su izravno usmjereni na virus. Međutim, oni se najčešće koriste za sprječavanje težih oboljenja u visokorizičnim skupinama.
Glavni oblik liječenja za većinu bolesnika s teškim oblikom bolesti i dalje je potporna skrb (odnosno terapija kisikom te praćenje razine tekućine), koja je često vrlo učinkovita.
Najnovije informacije o načinima liječenja bolesti COVID-19 potražite na internetskim stranicama Europske agencije za lijekove (EMA): Načini liječenja i cjepiva protiv bolesti COVID-19 ili na mrežnom mjestu Europske komisije: Liječenje bolesti COVID-19 (europa.eu)
Dodatne informacije
--------------------------------------------------------------------
Izvor:
(1) Uvodne napomene glavnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije na brifingu za medije o bolesti COVID-19 održanom 11. ožujka 2020. Dostupno na: https://www.who.int/dg/speeches/detail/who-director-general-s-opening-remarks-at-the-media-briefing-on-covid-19---11-march-2020
Napomena: Informacije iznesene u ovom informativnom članku namijenjene su općem informiranju i ne bi se smjele upotrebljavati kao zamjena za pojedinačne stručne savjete i prosudbe zdravstvenih radnika.
Cjepiva protiv COVID-a 19
Saznajte više o tome kako cjepiva protiv bolesti COVID-19 djeluju, kako se razvijaju i odobravaju te kako se prati njihova sigurnost