COVID-19 činjenice

Što je COVID-19?

COVID-19 bolest je povezana s koronavirusom-2 (SARS-CoV-2) koji izaziva teški akutni respiratorni sindrom. SARS-CoV-2 novi je soj koronavirusa koji nije bio utvrđen kod ljudi prije prosinca 2019. Postoje različite vrste koronavirusȃ, a premda najviše kruže među životinjama, pojedinim se vrstama mogu zaraziti i ljudi.

Bolest COVID-19, koja je počela izbijati krajem 2019., Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je pandemijom 11. ožujka 2020. (1). Ovo je prva pandemija uzrokovana koronavirusom.

Symptoms of COVID-19

Koji su simptomi bolesti COVID-19?

Težina bolesti COVID-19 varira od izostanka bilo kakvih simptoma (osoba je asimptomatična) do pojave simptoma među koje se ubrajaju:

  • vrućica
  • kašalj
  • grlobolja
  • promjena ili gubitak okusa i/ili mirisa
  • opća slabost
  • proljev
  • umor
  • bol u mišićima.

U teškim slučajevima simptomi mogu uključivati sljedeće:

  • tešku upalu pluća
  • sepsu i septični šok – opću infekciju i upalni odgovor,

a za sve je potrebna specijalizirana liječnička skrb i potpora.

Stanje bolesnika može se naglo pogoršati, često u drugom tjednu bolesti.

Koje su komplikacije izazvane COVID-om 19?

Određeni postotak osoba oboljelih od COVID-a 19 trebat će bolničko liječenje, od kojih će neki čak trebati intenzivnu skrb, katkada i na dulje razdoblje. Osobe koje razviju teške respiratorne simptome možda će trebati skrb uz pomoć respiratora, zbog čega mogu biti podložniji sekundarnim bakterijskim infekcijama. Osim toga, kod osoba oboljelih od COVID-a 19 mogu se razviti komplikacije kao što su moždani ili srčani udar zbog povećanog zgrušavanja krvi. Kod pojedinih će se bolesnika razviti neurološki simptomi, kao što su promjene osobnosti ili promjene pozornosti.

Stope bolničkog liječenja naglo rastu s godinama starosti, osobito kod osoba od 60 i više godina te kod onih koje boluju od drugih bolesti.

Za osobe oboljele od COVID-a 19 rizik smrtnosti naglo se povećava s godinama starosti te je znatno veći nego kod gripe. Sve je očitije da pojedini bolesnici mogu imati dugotrajne posljedice bolesti COVID-19, uključujući otežano disanje i povećanu brzinu srčanih otkucaja.

Transmission of COVID-19

Kako se COVID-19 širi?

Premda se vjeruje da su šišmiši bili prvi domaćini virusa, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka).

Trenutačno se procjenjuje da će, ako se ne poduzmu preventivne mjere, u prosjeku jedna osoba zaraziti između dvije i tri druge osobe.

Virus se uglavnom prenosi kapljičnim putem i aerosolima prilikom kihanja, kašljanja ili interakcije s drugima u neposrednoj blizini (obično manjoj od dva metra). Te se kapljice mogu udahnuti ili mogu pasti na površine s kojima drugi potom dolaze u dodir, pri čemu se te osobe zaraze kada dodiruju nos, usta ili oči. Zaražena osoba može prenijeti virus i dva dana prije nego što se pojave simptomi.

Na različitim površinama virus može preživjeti nekoliko sati (na bakrenim ili kartonskim površinama) ili do nekoliko dana (na plastičnim površinama ili onima od nehrđajućeg čelika).

Trenutačno se procjenjuje da prosječno razdoblje inkubacije za COVID-19 (tj. vrijeme koje prođe između izlaganja virusu i pojave simptoma) iznosi pet do šest dana, ali gotovo uvijek između jednoga dana i dva tjedna.

Risk groups of COVID-19

Tko je izložen riziku od COVID-a 19?

Svi su izloženi riziku od zaraze COVID-om 19, pri čemu su neke skupine stanovništva izložene većem riziku od razvoja teškog oblika bolesti. Simptomi u djece obično su blaži nego u odraslih osoba.

Unutarnji prostori s mnogo ljudi pogoduju izbijanju bolesti COVID-19, a zatvori, centri za prihvat migranata i tvornice za preradu hrane neka su od mjesta na kojima su zabilježena izbijanja bolesti COVID-19. Moguće je da hladni i vlažni prostori povećavaju rizik od prenošenja zaraze.

Skupine koje su izložene povećanom riziku od razvijanja teških simptoma bolesti COVID-19 jesu:

  • osobe u dobi od 60 godina i starije
  • osobe koje imaju druge zdravstvene probleme kao što su pretilost, visoki krvni tlak, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, kronična respiratorna bolest ili oslabljen imunosni sustav.
Prevention of COVID

Kako se može spriječiti infekcija COVID-om 19?

Cjepiva protiv COVID-a 19 postala su dostupna na području EU-a/EGP-a krajem prosinca 2020.

Preporučuje se držanje fizičke udaljenosti od drugih osoba (najmanje jedan ili, u idealnom slučaju, dva metra) na javnim mjestima te izbjegavanje okupljanja velikih skupina ljudi kako bi se smanjio rizik od zaraze kapljičnim putem.

Pregled mjera koje osobe i zajednice mogu poduzeti u svrhu usporavanja širenja COVID-a 19 pogledajte ovdje: Infografika Nefarmaceutske mjere

Virus ulazi u tijelo putem očiju, nosa ili usta i stoga je važno izbjegavati dodirivanje lica neopranim rukama. Pranje ruku sapunom i vodom u trajanju od najmanje 20 sekundi ili temeljito čišćenje ruku otopinama, gelovima ili maramicama na bazi alkohola preporučuje se u svim okruženjima.

Treatment of COVID-19

Kako se liječi COVID-19?

Znanstvenici i kliničari trenutačno ispituju nekoliko načina liječenja COVID-a 19.

Pružatelji zdravstvene skrbi većinom liječe simptome COVID-a 19, umjesto ciljanog liječenja samog virusa, pružajući potpornu skrb (npr. terapija kisikom, praćenje unosa i izlučivanja tekućine) za zaražene osobe, što može biti vrlo učinkovito.

Za bolesnike s teškim oblicima bolesti i one u kritičnom stanju ispituje se nekoliko lijekova kojima bi se ciljano liječio virus, ali njihova se primjena tek treba iscrpnije proučiti. U tijeku je nekoliko međunarodnih kliničkih ispitivanja s ciljem ocjene učinkovitosti različitih lijekova i protutijela.

Najnovije informacije o načinima liječenja COVID-a 19 potražite na internetskim stranicama Europske agencije za lijekove (EMA): Načini liječenja i cjepiva protiv COVID-a 19 (EN)

Dodatne informacije

 

--------------------------------------------------------------------

Referentni broj:

(1) Uvodne napomene glavnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije na brifingu za medije o bolesti COVID-19 održanom 11. ožujka 2020.: https://www.who.int/dg/speeches/detail/who-director-general-s-opening-remarks-at-the-media-briefing-on-covid-19---11-march-2020 (EN)

 

Napomena: Informacije iznesene u ovom informativnom članku namijenjene su općem informiranju i ne bi se smjele upotrebljavati kao zamjena za pojedinačne stručne savjete i prosudbe zdravstvenih radnika.

Cjepiva protiv COVID-a 19

Europska unija odgovorna je osigurati stanovnicima EU-a/EGP-a dostupnost sigurnih i učinkovitih cjepiva protiv COVID-a 19. Europska komisija odobrava cjepiva protiv COVID-a 19, nakon što Europska agencija za lijekove (EMA) dovrši ocjenjivanje te nakon savjetovanja s državama članicama EU-a. Prva cjepiva dana su krajem 2020.