Kako djeluju cjepiva

Svaki virus i svaka bakterija izazivaju jedinstven odgovor imunosnog sustava u koji je uključen određeni skup stanica u krvi, u koštanoj srži i u čitavom tijelu, koje su među ostalim poznate kao T-stanice i B-stanice.

Cjepivo stimulira imunosni odgovor, a tijelo stvara „pamćenje” o određenoj bolesti bez toga da je izazove.

Većina cjepiva sadrži jako oslabljen ili inaktiviran (umrtvljen) oblik virusa ili bakterije koji su obično uzročnici bolesti ili samo malen dio tog virusa ili bakterije. Njegov je naziv antigen.

Kada osoba primi cjepivo, njezin imunosni sustav prepoznaje antigen kao „strano tijelo”. Time se aktiviraju stanice imunosnog sustava kako bi ubile virus ili bakteriju koji uzrokuju bolest i stvorile protutijela protiv uzročnika. Protutijela su posebni proteini koji pomažu u uništavanju virusa ili bakterije.

Ako osoba kasnije dođe u kontakt sa stvarnim infektivnim virusom ili bakterijom, njezin će se imunosni sustav „sjetiti”. Nakon toga vrlo brzo proizvest će protutijela i aktivirati ispravne imunosne stanice koje će uništiti virus ili bakteriju i tako zaštititi osobu od bolesti.

Imunitet obično traje godinama, a ponekad i čitav život. Duljina trajanja ovisi o bolesti i cjepivu.

Imunitet koji steknemo cijepljenjem ne štiti samo cijepljenu osobu, već i osobe koje nisu cijepljene u zajednici, poput djece koja su premlada za cijepljenje. Taj imunitet zajednice može funkcionirati samo onda kada je cijepljen dovoljan broj osoba.

S druge strane, osoba koja imunitet stekne obolijevanjem može druge osobe koje nisu cijepljene izložiti riziku od obolijevanja. Ta je osoba tada izložena i riziku od komplikacija.

How vaccines work
1. Antigen 2. Protutijela 3. Imunosni odgovor

Neka novija cjepiva ne sadržavaju antigen. Umjesto toga, ona sadržavaju „upute” koje pokazuju tjelesnim stanicama kako proizvesti antigen koji je identičan malom dijelu stvarnog virusa.

Te upute mogu biti:

  • molekula mRNK u cjepivu na bazi molekule mRNK ili
  • modificiran, bezopasan virus u cjepivu koji sadržava virusni vektor.

Kada osoba primi cjepivo koje sadržava molekulu mRNK ili virusni vektor, određene stanice u tijelu pročitaju upute. Te stanice potom nakratko proizvedu antigen prije nego što razgrade molekulu mRNK ili bezopasan virus.

Imunosni sustav cijepljene osobe zatim prepoznaje antigen kao „strano tijelo”, pri čemu se aktiviraju imunosne stanice i stvaraju protutijela.

Neka cjepiva protiv bolesti COVID-19 djeluju primjenom molekule mRNK ili modificiranog virusa. Kad je riječ o cjepivima protiv bolesti COVID-19 odobrenima u EU-u od ožujka 2021., Cominarty i Moderna cjepiva su na bazi molekule mRNK, a Vaxzevria (prethodno COVID-19 Vaccine AstraZeneca) i Janssen cjepiva su koja sadržavaju virusni vektor.

Page last updated 30 tra 2021